Tijekom dugog razdoblja Slunj je bio jedan od najisturenijih dijelova Hrvatske prema turskoj granici. Od 16. stoljeća bio je uključen u sustav Vojne granice u kojoj je društveni ustroj bio podređen vojno-obrambenim potrebama. Teško je vjerovati da je u vrijeme stalnih ratnih opasnosti bilo obrazovanja u Slunju. Postoji mogućnost da je u sklopu franjevačkog samostana djelovala crkvena škola, ali o tome nema izvora.

Slabljenjem Turskog Carstva i oslobođenjem hrvatskih područja krajem 17. st. na području Vojne granice postupno se razvijaju civilne djelatnosti- poljoprivreda, obrt i trgovina. To naročito dolazi do izražaja tijekom 18. st. za vladavine Marije Terezije. Njezinim reformama Vojna granica prestaje biti isključivo militarizirano okružje. Ona uspostavlja državni nadzor nad školstvom koje je do tada bilo pod patronatom Crkve i uvodi opću školsku obavezu. Učitelji su morali poznavati njemački jezik jer se na narodnom jeziku nastava izvodila samo u prvom razredu. Poznato je da  je u vrijeme njezine vladavine počela djelovati škola u Slunju o kojoj nažalost nema pisanih podataka.

            O pouzdanim izvorima možemo govoriti tek od 19. stoljeća. Uvođenje opće vojne obaveze i prestanak napetosti između Austrije i Ugarske (Austro-ugarska nagodba) potakli su u Banskoj Hrvatskoj zahtjeve za ukidanjem Vojne granice i ujedinjenjem s Hrvatskom. U razdoblju prije razvojačenja pod pokroviteljstvom krajiškog upravitelja Molinaryija u Vojnoj granici otvorene su mnoge škole, a školstvo je modernizirano. Te reforme obuhvatile su i slunjsku školu. 1. listopada 1873. otvorena je četverorazredna građanska škola u prostorijama stare trogodišnje škole. Pošto taj prostor nije bio dovoljan novoj namjeni, Glavno zapovjedništvo Vojne granice u Zagrebu odobrilo je sredstva za gradnju nove školske zgrade. Na mjestu današnje srednje škole 12. travnja 1874. položen je kamen temeljac.

21. svibnja 1876. Građanska škola svečano je otvorena uz pjesmu «Raduj nam se Slovin grade» koju je napisao Ivan Trnski, a uglazbio poznati hrvatski skladatelj Ivan pl. Zajc. Školu je posvetio župnik Mile Barilli «za milost i zaštitu Božju».

            U razdoblju između dva svjetska rata na području Slunja živjelo se teško, a zemlja je bila jedini izvor egzistencije. Prema usmenom kazivanju na području kotara Slunj radile su osnovne škole s četiri razreda i već spomenuta Građanska škola u kojoj je bila i bogata knjižnica. Usprkos tome na slunjskom području bilo je više od 60% nepismenih. Malom maturom Građanske škole moglo se nastaviti školovanje, ali to su mogla priuštiti samo djeca slunjskih činovnika, a vrlo rijetko poneko seljačko dijete. Podaci iz školske spomenice govore da je sve do kraja 19. stoljeća nastavu pohađalo malo učenica što je povezano s radnim obvezama kod kuće i predrasudama da ženama nije mjesto u školi.

Zgrada škole je tijekom njemačke ofenzive u siječnju 1943. zapaljena i svi dokumenti izgorjeli su zajedno je s njom. 1946. na zgarištu Građanske škole podignuta je nova zgrada, ali je tada počela raditi kao osmogodišnja škola. Djelovala je i noćna škola koja je nepismene odrasle ljude poučavala «analfabetski tečaj». Mnogi ne znaju da su njihovi roditelji u današnjim učionicama Srednje škole Slunj završili osnovnu školu. Prva srednja škola u Slunju otvorena je tijekom 50-tih, a bila je to tzv. «stara» ekonomska škola (današnji Crveni križ, Zavod za zapošljavanje). Kada je 1975. osmogodišnja škola preselila u novu zgradu  nastala je Srednja škola Slunj. U njoj su se učenici sve do Domovinskog rata školovali za razna zanimanja.

Poslije Domovinskog rata zgrada je bila znatno oštećena, a većina stvari otuđena usprkos tome što su ih čuvale mirovne snage. Zbog toga je nastava u prvom poslijeratnom polugodištu školske godine 1996/97. organizirana u prostorijama Osnovne škole. U drugom polugodištu ostvareni su uvjeti za izvođenje nastave u djelomično obnovljenoj zgradi Srednje škole Slunj. Tada je nastavu polazilo 32 učenika u dva razredna odjela elektrotehničkog i obrtničkog smjera, te svega osam profesora.

Škola se postupno obnavljala i opremala i o školskoj godini 2007/08. možemo govoriti s mnogo optimizma. U izgradnji je i školska športska dvorana